Najveći grad na istarskom poluotoku nudi raznolike atrakcije kulturnim zanesenjacima. Bogati itinerar po pulskoj tritisućljetnoj prošlosti, koja potvrdu nalazi na svakom koraku u starogradskoj jezgri, započinje i završava rimskim amfiteatrom. šetajući Pulom primijetit ćete mnoge spomenike rimske arhitekture: Slavoluk Sergijevaca iz 1. st. prije Krista, Herkulova i Dvojna vrata, Augustov hram te Malo rimsko kazalište u središtu grada. Poseban će doživljaj biti odmor na glavnom gradskom trgu, Forumu, koji funkciju okupljanja čuva još iz vremena cara Augusta. Pravi turistički aduti Pule su svakako i 190 kilometara razvedene obale, kristalno čisto more i dostupne plaže »uređene« po izboru: kamene plohe ili obluci pristupačni svim uzrastima, pogotovo obitelji s djecom, ili »divlje« plaže, zaklonjene nedirnutim zelenilom za ljubitelje privatnosti i intime.

Amfiteatar

Građevina od koje započinje i ispred kojeg završava svaki obilazak grada - Arena - najpoznatiji je i najznačajniji pulski spomenik u kojemu su svojevremeno priređivane borbe gladijatora. Gradnja Amfiteatra započela je tijekom 1. stoljeća za vladavine Cara Vespazijana te se podudara s početkom gradnje najveće i najpoznatije građevinom te vrste - Koloseumom u Rimu.  Izgrađena od domaćeg vapnenca, Arena pripada građevinama eliptičnog oblika s dužom osi od 130 i onom kraćom od 100 metara. Središnji dio ili borilište ravna je površina oko kojeg je sjedeći na kamenim stepenicama ili stojeći u galeriji u Rimsko doba 20.000 gledatelja promatralo borbe gladijatora. U Srednjem vijeku u Areni su priređivani viteški turniri i sajmovi, dok danas ima ulogu prostora predviđenog za održavanje ljetnih kulturnih manifestacija - od filmskog i konjičkog festivala do opernih i niza koncertnih nastupa tijekom kojih može ugostiti oko 5.000 gledatelja.  U podzemnom dijelu borilišta danas je postavljena stalna izložba 'Maslinarstvo i vinogradarstvo Istre u antici', obogaćena rekonstrukcijom strojeva za proizvodnju ulja i vina - mlinovi, tijeskovi, posude za taloženje - te amforama koje su služile za prijevoz dobivenih proizvoda. Zbog svoje impozantne veličine i zemljopisne pogodnosti Arena je izgrađena izvan gradskih zidina rimske Pule do koje je svojedobno vodila cesta Via Flavia, nazvana po Caru Vespazijanu, a koja je i danas jedna od glavnih gradskih prometnica.

Zlatna vrata

'Zlatna vrata' podigla je oko 29, odnosno 27. godine prije naše ere obitelj Sergijevaca, da bi odala počast svojim članovima koji su u tadašnjoj Puli obnašali visoke činovničke dužnosti. Slavoluk Sergijevaca svojevremeno se naslanjao na bedeme i gradska vrata koja su ili zbog bogatog ukrasnog luka ili pozlate na vratnicama nazvana Porta Aurea. Gradski bedemi, kao i vrata, srušeni su tijekom 19. stoljeća kada je donesen novi urbanizacijski plan prema kojemu je bilo predviđeno širenje gradske jezgre.

Slavoluk Sergijevaca

Slavoluk Sergijevaca je izgrađen u korintskom stilu s značajnim utjecajem helenističko-maloazijskog načina gradnje ponajviše vidljivom na ukrasnim motivima. Za razliku od zapadna, odnosno vanjske bogato ukrašena strane Slavoluka, istočni dio, odnosno onaj koji se nalazio unutar gradskih zidina, ostao je većim dijelom klesarski neobrađen. Danas je prostor na malom trgu uz Slavoluk pozornica na kojoj se održavaju brojne kulturne manifestacije, dok istoimenu ulicu obogaćuju brojni trgovački i ugostiteljski objekti.

Gradska vijećnica

Tijekom jednog od povijesnih razdoblja iz bogate istarske prošlosti kada je Pula bila slobodna gradska općina izgrađena je na Forumu palača u kojoj se nalazilo sjedište gradske samouprave, primjerice, mletačkog kneza i providura, odnosno današnjeg gradonačelnika. Budući da je u razdoblju od 10. do 16. stoljeća nekoliko puta bila nadograđivana, Vijećnica danas predstavlja izniman spoj arhitektonskih stilova - od Romanike do Renesanse. Iako je na natpisu ugrađenom u pročelje koje je posljednji put obnovljeno u 16. stoljeću kao godina izgradnje Vijećnice navedena 1296., sa sigurnošću možemo tvrditi da ta godina označava samo prvu temeljitu rekonstrukciju i nadogradnju građevine, odnosno da je puno prije na tom mjestu postojalo sjedište gradske uprave. Starije faze građevinskih radova najuočljivije su na istočnom zidu Vijećnice, gdje se isprepliću razni stilovi iz romaničkog i gotičkog razdoblja. Skulpture koje prikazuju Telamona i Sirenu, a nalaze se na uglovima palače te su okružene renesansnim stupovima i baroknim prozorima, posljednje su graditeljske preinake na vanjskom dijelu Vijećnice.

Augustov hram

Hram posvećen božici Romi i Caru Augustu sagrađen je u razdoblju od 2. do 14. godine prije Krista, kad je August ujedno i preminuo.

Forum

Središnji trg antičke i srednjovjekovne Pule nalazi se u podnožju gradskog brežuljka, na zapadnoj strani grada uz obalu Jadranskog mora. Da bi tijekom 1. stoljeća prije Krista bio izgrađen na za to predviđenom prostoru, rimski su robovi morali nasipavati morsku obalu. Na Forumu se nalazila cjelokupna gradska uprava, bilo vjerska, upravna, sudska ili gospodarska. Na sjevernom dijelu trga smještena su dva bočna i jedan središnji hram posvećen Jupiteru, Junoni i Minervi. U potpunosti je očuvan samo Augustov hram, dok je od bočnih, vidljiv samo stražnji zid drugog hrama, iskorišten prilikom izgradnje Gradske vijećnice u 13. stoljeću.  Antički ostaci Foruma najčešće su iskapani tijekom podizanja današnjih kuća i zgrada, dok su oni najnoviji, primjerice, nalazište 'Agripina i njezino vrijeme' iz 1.. stoljeća, pronađeni prije nekoliko godina. Spomenuto nalazište, nad kojim je izvršena djelomična restauracija, nalazi se u prostoru današnje banke. Forum i u današnje vrijeme ima upravnu i gospodarsku funkciju, a tijekom ljetnih mjeseci preuzima ulogu domaćina brojnih kulturnih manifestacija...